Olw‘okuba ekirime eky‘omugaso nga kirimu ebiriisa, okulima kaamulali n‘obungu bwe bisinziira ku tekinologiya akozesebwa eyeesigamizibwako ku mutindo n‘obungi.
Kaamuli alimibwa mu mmerusizo mu mwezi ogwokubiri n‘ogwokusatu era n‘asimbulizibwa oluvannyuma lw‘emyezi ebiri mu ttaka eriyisa obulungi empewo nga lirimu ebigimusa eby‘obutonde. Ekirime kyetaaga ebbugumu erimala n‘ekitangaala wamu n‘ebitundu 50%-70% eby‘ebbugumu n‘obunnyogovu.
Okusimba ebirime
Endokwa zisimbibwa mu mabanga ga 40-50 cm mu lunyiriri wakati w‘ebirime ne 60-70 cm wakati w‘ennyiriri era ettaka lirina okuba lya kiwugankofu nga lirimu ebiriisa eby‘obutonde era nga lirina amazzi agamala. Wabula, ebbanga erisinga okuweebwa ebirime lya 1×0.5m naye lisobola okukendeezebwa ku birime bisatu buli square metre.
Okufaananako, okufukirira kulina okukolebwa nga kwa kigero buli kadde era mu kino, enfukirira ey‘amatondo y‘esinga olw‘okwekengera okuwumba. Okutema ebikata kwongera obugumu bw‘ekirime n‘okukula kw‘emirandira era okulandiza kukolebwa okuziyiza ekirime okugwa.
Endabirira y‘ebirime
Mu kusalira, omuwendo gw‘endu kukendeezebwa okutuuka ku 2-3 era ggyako ebikoola ebirwadde n‘ebikoola byonna oba emitunsi egirabikira mu kuyunga kw‘ebirime. Ku nkomerero y‘okuwasisa, amaaso gaggibwa ku kirime okubisobozesa okwengera era oggyemu ekibala kyonna ekirabikira mu kuyunga okusooka. Kino kikolebwa okukakasa nti ekika ky‘ebibala kya mutindo, mu ndabika era n‘ebibala mwe bibalira.
Okwongerako, kaamulali yeetaaga ekirungo kya nitrogen ku mutendera gw‘okumera ogusooka ate ekirungo kya phosphorous yeetaagisa ng‘ebimuli ebisooka birabise ne ku mutendera gw‘okwengera gwonna. Ekirungo kya potassium kyetaagisa okukuuma langi y‘ekibala n‘omutindo ate ekya magnesium kya mutendera gwa kwengera.
Obulwadde obusinga mu kaamulali bwe buwojjolo obweru n‘obuwuka obuyitibwa thrips era bwewalibwa ng‘okozesa eddagala lya axillary fauna. Ebirwadde ebisinga mulimu white rot, red rot, soft rot, kiwotokwa ne bacterial scabies.
Mu kusembayo, okukungula kusinziira ku bika ebisimbiddwa, okusiga, n‘embeera y‘obudde ebeera mu bbugumu erimala.