Okwongera okusimba emiti n’ebirime ebirala wamu n’ensolo kyongera amakungula ku ttaka.
Nga okutabika ebirime ebikula okusukka omwaka bwe kuleeta amagoba amangi wamu n’okwongera ku byenfuna, ebiteekebwamu mu kusooka bya waggulu era ebirime biwangaazi nnyo n’amakungula agatwala ebbanga eddene. Wabula, waliwo okwongezebwa n’omwenkanonkano mu ssente okuyita mu mwaka.
Okwewaayo obutasala miti
Olw’okwongera ku bugimu bw’ettaka n’amakungula mu dda olw’okutabika ebirime, emirandira gy’emiti gikendeeza mukoka era emiti giyingiza amazzi wamu n’obusobozi bw’okukuuma amazzi mu ttaka. Emiti gikendeeza amazzi agabulira mu mpewo n’okwongera ku mutindo gw’ebeera y’obudde mu birime nga ebirime ebigatta ekirungo kya nitrogen mu ttaka bikendeeza obwetaavu bw’ebigimusa kubanga biwa ebirime ebirala ekirime kya nitrogen.
Okufaananako, enkola y’okusimba cocoa ne kaawa okukwatagana n’obutonde erina ebyonoona embeera y’obutonde wabula okusimba bwekuba okungi, obungi bw’amazzi mu mpewo mu kitundu buleeta obulwadde bwa fungi obulala. Okwongera kw’okutabika ebirime kyongera obwetaavu bw’abakozi abatandika nga bangi, obukugu n’obusobozi bw’okukyuka.
Okukendeeza okukyuka mu mbeera y’obudde kwetaaga okufuba okuteeka mu nkola enkola z’okulima entono n’okukendeeza okusala emiti. Ekisembayo, gatta okutabika ebirime n’okukozesa obulungi ettaka mu bifo ebirimu enkyukakyuka mu mbeera y’obutonde.